Uzgoj aronije

Aronija je veoma cenjena biljka u celom svetu a kod nas se na velikim zasadima počela uzgajati tek od nedavno. Uzgoj aronije je u suštini jednostavan, ali to ne znači da ovaj grm ne zahteva baš nikakvu negu. Prednosti aronije su što je to biljka koja se može uzgajati na različitim vrstama zemljista, otporna je i dobro podnosi klimatske promene (letnje vrućine i zimske mrazove). Jos jedan razlog zbog kojeg se poljoprivrednici opredeljuju za uzgoj aronije je profitabilnost i zaista visoka cena njenih plodova i proizvoda (sušeni plodovi, sok, džem, čaj...), jer su plodovi aronije izuzetno lekoviti i traženi. Tako se jedan litar soka od aronije na našem tržistu prodaje po ceni od 1200 do 2500 dinara.
A evo kako se sadi aronija i kako bi trebao da izgleda uzgoj aronije:
 Pre nego što 
        počnete sadnju i uzgoj aronije odaberite kvalitetan rasadnik u kojem ćete 
        kupiti kvalitetne sadnice. Postoji više sorti aronije a kod nas se do 
        sada možda najbolje pokazala sorta aronije Nero. Nero aronija uz dobar 
        tretman može da proizvede oko 2 kg ploda po grmu dve godine nakon sadnje. 
        Od pete godine pod idealnim uslovima ima sve šanse da daje oko 10 kg plodova 
        po grmu.
 Pre nego što 
        počnete sadnju i uzgoj aronije odaberite kvalitetan rasadnik u kojem ćete 
        kupiti kvalitetne sadnice. Postoji više sorti aronije a kod nas se do 
        sada možda najbolje pokazala sorta aronije Nero. Nero aronija uz dobar 
        tretman može da proizvede oko 2 kg ploda po grmu dve godine nakon sadnje. 
        Od pete godine pod idealnim uslovima ima sve šanse da daje oko 10 kg plodova 
        po grmu.
 Odaberite 
        mesto za aroniju na sunčanom prostoru ili u delimočnoj povremenoj senci. 
        Za uzgoj aronije idealno je blago kiselo zemljiste, izmedju 6 i 7 pH.
 Odaberite 
        mesto za aroniju na sunčanom prostoru ili u delimočnoj povremenoj senci. 
        Za uzgoj aronije idealno je blago kiselo zemljiste, izmedju 6 i 7 pH.
 Iskopajte 
        rupe za sadnju aronije. Razmak izmedju sadnica treba da bude od 1,7 do 
        2,5 m (ove mere su bitno promenjive u zavisnosti od toga da li se planira 
        ručna ili mašinska berba). Dubina rupe treba da bude onolika koliki je 
        koren sadnice a širina duplo šira od korena. Poželjno je svakoj sadnici 
        pre sadnje dodati organsko djubrivo kako bi se poboljšala struktura zemljista, 
        zadržavanje vlage i plodnost. Ove dopune tla ne trebaju prelaziti količinu 
        od 30% ukupnog tla.
 Iskopajte 
        rupe za sadnju aronije. Razmak izmedju sadnica treba da bude od 1,7 do 
        2,5 m (ove mere su bitno promenjive u zavisnosti od toga da li se planira 
        ručna ili mašinska berba). Dubina rupe treba da bude onolika koliki je 
        koren sadnice a širina duplo šira od korena. Poželjno je svakoj sadnici 
        pre sadnje dodati organsko djubrivo kako bi se poboljšala struktura zemljista, 
        zadržavanje vlage i plodnost. Ove dopune tla ne trebaju prelaziti količinu 
        od 30% ukupnog tla.
  Ispunite 
        prostor oko korena aronije zemljom ili izmenjenim zemljištem, nabijte 
        ga nežno, a zatim svaku sadnicu temeljno zalijte.
 Ispunite 
        prostor oko korena aronije zemljom ili izmenjenim zemljištem, nabijte 
        ga nežno, a zatim svaku sadnicu temeljno zalijte.
 Zagrnite sadnice, 
        ali ne oko stabla već u širem krugu, ostavljajuci udubljen prostor za 
        zalivanje oko stabla. Stavite od gore suvo lišće i/ili pokošenu travu. 
        To će odbiti korov i čuvati vlažnost tla.
 Zagrnite sadnice, 
        ali ne oko stabla već u širem krugu, ostavljajuci udubljen prostor za 
        zalivanje oko stabla. Stavite od gore suvo lišće i/ili pokošenu travu. 
        To će odbiti korov i čuvati vlažnost tla.
 Navodnjavanje 
        aronije je poželjno, naročito prve godine i u sušnim razdobljima. U najtoplijem 
        delu leta aronije bi trebalo zaliti jednom do dva puta nedeljno i to 3-10 
        litara vode po sadnici. Za ozbiljne uzgajivače koji od aronije očekuju 
        visoke prinose preporučuje se sistem navodnjavanja "kap po kap", koji 
        ujedno predstavlja najkvalitetniju i najekonomičniju negu plantaže aronije. 
        Kao i svaku biljku, i aroniju treba zalivati noću ili u ranim jutarnjim 
        satima.
 Navodnjavanje 
        aronije je poželjno, naročito prve godine i u sušnim razdobljima. U najtoplijem 
        delu leta aronije bi trebalo zaliti jednom do dva puta nedeljno i to 3-10 
        litara vode po sadnici. Za ozbiljne uzgajivače koji od aronije očekuju 
        visoke prinose preporučuje se sistem navodnjavanja "kap po kap", koji 
        ujedno predstavlja najkvalitetniju i najekonomičniju negu plantaže aronije. 
        Kao i svaku biljku, i aroniju treba zalivati noću ili u ranim jutarnjim 
        satima. 
 Nadalje uništavajte 
        korovske biljke koje se pojavljuju. Aronije ima tendenciju da pušta nove 
        izdanke iz korena. U te svrhe koristite motiku za negovanje područja oko 
        stabla.
 Nadalje uništavajte 
        korovske biljke koje se pojavljuju. Aronije ima tendenciju da pušta nove 
        izdanke iz korena. U te svrhe koristite motiku za negovanje područja oko 
        stabla.
 Jedna dobra 
        ideja kod uzgoja aronije je da formirate medjuredne travnate površine 
        izmedju sadnica. Za kvalitetnu travnu stazu obavezno posejte kvalitetno 
        seme, kao sto je na primer Engleski ljulj i Visoki vijuk. Setvu travnate 
        povrsine možete obaviti odmah nakon što ste posadili aroniju (u proleće) 
        ili na jesen.
 Jedna dobra 
        ideja kod uzgoja aronije je da formirate medjuredne travnate površine 
        izmedju sadnica. Za kvalitetnu travnu stazu obavezno posejte kvalitetno 
        seme, kao sto je na primer Engleski ljulj i Visoki vijuk. Setvu travnate 
        povrsine možete obaviti odmah nakon što ste posadili aroniju (u proleće) 
        ili na jesen.
 Sadnice aronije 
        redovno kontrolišite kako biste na vreme primetili prve znake bolesti 
        ili pojavu štetočina, da biste imali dovoljno vremena da preduzmete odredjene 
        korektivne mere, ukoliko je to potrebno. Dobra je stvar što je aronija 
        zaista vrlo otporna biljka i retko kada se kod nje pojavljuju bolesti 
        ili nametnici. Najveća opasnost za aroniju je, prema dosadašnjim iskustvima 
        naših uzgajivača, pepelnica koju izaziva jedna vrsta gljiva, ali srećom 
        i ona se redje dogadja. Ako se ipak pojavi pepelnica, ona neće odjednom 
        napasti ceo grm aronije, već su to na početku samo neke grane, pa njih 
        treba odmah orezati. Da bi se sprečila kasnija pojava pepelnice, u budućnosti 
        treba izbegavati vlaženje lišca aronije prilikom navodnjavanja.
 Sadnice aronije 
        redovno kontrolišite kako biste na vreme primetili prve znake bolesti 
        ili pojavu štetočina, da biste imali dovoljno vremena da preduzmete odredjene 
        korektivne mere, ukoliko je to potrebno. Dobra je stvar što je aronija 
        zaista vrlo otporna biljka i retko kada se kod nje pojavljuju bolesti 
        ili nametnici. Najveća opasnost za aroniju je, prema dosadašnjim iskustvima 
        naših uzgajivača, pepelnica koju izaziva jedna vrsta gljiva, ali srećom 
        i ona se redje dogadja. Ako se ipak pojavi pepelnica, ona neće odjednom 
        napasti ceo grm aronije, već su to na početku samo neke grane, pa njih 
        treba odmah orezati. Da bi se sprečila kasnija pojava pepelnice, u budućnosti 
        treba izbegavati vlaženje lišca aronije prilikom navodnjavanja.
 Za maksimalne 
        prinose, svake godine aroniju treba umereno nadjubriti. Dakle, nanesite 
        joj uravnotežen sloj gnojiva godišnje. Time ćete joj u prvim godinama 
        pomoći da brže raste, a kasnije da bolje rodi. Aronija inače zahteva manju 
        količinu djubriva od većine voćki koje se kod nas gaje.
 Za maksimalne 
        prinose, svake godine aroniju treba umereno nadjubriti. Dakle, nanesite 
        joj uravnotežen sloj gnojiva godišnje. Time ćete joj u prvim godinama 
        pomoći da brže raste, a kasnije da bolje rodi. Aronija inače zahteva manju 
        količinu djubriva od većine voćki koje se kod nas gaje.
 Orezavanje 
        aronije radi se svakih nekoliko godina. Biljke starije od oko 10 godina 
        mogu imati koristi od većih orezivanja na svakih četiri do pet godina, 
        da bi smanjile preveliko napredovanje u visinu. U zavisnosti od vrste 
        zemljišta i drugih faktora, aronija može narasti do 8 metara u visinu 
        i približno toliko u širinu. Da bi davala maksimalan rod nije joj potrebna 
        tolika visina, jer se slično može postići i kod aronije koja ima visinu 
        2-3 metara, a pri tom je jednostavnija berba. I to bi bili naši najbitniji 
        saveti u vezi uzgoja aronije.
 Orezavanje 
        aronije radi se svakih nekoliko godina. Biljke starije od oko 10 godina 
        mogu imati koristi od većih orezivanja na svakih četiri do pet godina, 
        da bi smanjile preveliko napredovanje u visinu. U zavisnosti od vrste 
        zemljišta i drugih faktora, aronija može narasti do 8 metara u visinu 
        i približno toliko u širinu. Da bi davala maksimalan rod nije joj potrebna 
        tolika visina, jer se slično može postići i kod aronije koja ima visinu 
        2-3 metara, a pri tom je jednostavnija berba. I to bi bili naši najbitniji 
        saveti u vezi uzgoja aronije.
 
	Tags: uzgoj aronije, kako se sadi, aronija, dubina, sirina, razmak, izmedju sadnica, orezavanje aronije, saveti












